Rakija od jabuka (2,5-4% šećera)
(širomjer za jabuku: 1004 – 1012)
jačina alkohola se često izražava u gradima. Preračunavanje se jednostavno može izvršiti pomoću jednakosti: 1 grad = 2.46 % vol. Rakija od 20 gradi ima oko 50 % vol.
*Za rakiju se koriste gotovo sve sorte jabuka, međutim, najbolji kvalitet dobija se od onih koje su bogatije šećerom, karakterističnom aromom i ukupnim kiselinama, a takve sorte su na primer: Delišes i Jonatan.Za pečenje kvalitetne rakije jabuke treba brati u punoj zrelosti kada imaju u proseku preko deset odsto šećera, dovoljno aromatičnih materija i ukupnih kiselina. Ukoliko su jabuke natrule ili blatnjave treba ih očistiti od truleži i dobro oprati. Pranjem se odstranjuju i štetni mikroorganizmi, bakterije i divlji kvasci, koje alkoholno vrenje mogu da usmere u neželjenom pravcu.
*Jabuke, zatim, treba iseckati ili izmuljati da bi se alkoholna fermentacija (vrenje) brže odvijala i šećeri u jabukama u potpunosti bili iskorišćeni. Manje količine mogu se drobiti tučkom, ili usitniti seckalicama za voće, a krajnje rešenje je ručno seckanje. Veće količine jabuka trebalo bi usitnjavati u specijalnim muljačama. Ako je dobijena količina suviše suva treba je razrediti dodavanjem mlake, ili hladne pitke vode. Komini od jabuka, posebno ako je hladnije vreme, trebalo bi dodati 20 grama selekcionisanog ili pekarskog kvasca za podsticanje vrenja.
*Vrenje komine od jabuke, na temperaturi od 18 do 20°C, traje dve do tri nedelje, a pri nešto višim temperaturama desetak dana. U prvoj fazi vrenja poželjno je više puta a kasnije jednom ili dva puta dnevno kominu dobro promešati. Završetak vrenja utvrđuje se vizuelno, ili još bolje pomoću širomera.Kod loše vođenog vrenja moguća je pojava sirćetne kiseline, koja može da prekine vrenje. Ona se može neutralisati dodavanjem 750 grama kalcijum-karbonata, ili 500 grama gašenog kreča, koji se predhodno rastvori u vodi i uz intenzivno mešanje doda komini. Mehurići koji se stvaraju dodavanjem ovih supstanci nestaće onda kada i kiseline u komini. Komina iz koje su odstranjene kiseline sklona je kvarenju, pa treba voditi računa da temperatura pri vrenju ne pređe 20 stepeni, a po završetku vrenja kominu treba odmah peći. Ako se pečenje rakije ipak kraće odlaže, vrione sudove treba dopuniti, površinu komine posuti konzervansom i sudove hermetički zatvoriti.
*Destilacija prevrele komine obavlja se oprezno, jer zbog većih sadržaja suvih materijja može lako da zagori. Prvom destilacijom izdvaja se sav alkohol, a redestilacijom (prepekom), uz izdvajanje nepoželjnih sastojaka (metanola i patoke) dobija prečišćen, pojačan destilat, čija se konačna jačina kasnije formira dodavanjem destilovane vode.
U zavisnosti od sorti jabuka, od sto kilograma komine može da se dobije od 8 do 10 litara rakije jačine 50 odsto alkohola. Jabuka bi trebalo da odleži u hrastovim buradima, a služi se rashlađena.
INDIKATOR VRENJA KOMINE
Indikator vrenja komine je sprava kojom se određuje završetak vrenja voćne komine.
Kako
bi započeli pečenje rakije neophodno je da sav šećer u komini prevre u alkohol.
Ako šećer nije prevrio dobiće se manje rakije. Naučna ispitivanja su pokazala
da trenutak destilacije prevrele voćne komine značajno utiče na kvalitet
rakije. Rakije od kasnije destiliranih komine imale su lošiji hemijski sastav i
ocenjene su nižim ocenama ukusa od rakija kod kojih je komina destilirana odmah
po završetku alkoholnog vrenja.
Da bi se poboljšao kvalitet rakije neophodno pravilno odrediti završetak vrenja
voćne komine.
UPUTSTVO ZA UPOTREBU
Pre upotrebe indikator vrenja i menzuru dobro oprati toplom vodom i osušiti čistom mekom krpom. Vrlo je važno da indikator bude čist jer ostaci osušenog alkohola i šećera utiču na tačnost merenja.
Promešati kominu u posudi, uzeti količinu od 1/2 litra i procediti je da bi se odvojili čvrsti delovi i grube čestice iz tečnosti. Proceđenu tečnost dobro promućkati da se ona oslobodi ugljen-dioksida (Mućkanjem tečnosti se stvara pena i oslobađaju se mehurići gasa).
Tečnost polako uliti u menzuru od 500 ml.
Suv indikator polako spustite u tečnost držeći ga za uži kraj. Indikator mora slobodno da pliva u menzuri, ne sme da dodiruje dno ili zidove. Sačekajte da se tečnost potpuno umiri (na zidovima indikatora ne sme da bude mehurića vazduha).
Na skali očitati vrednost šećera u Oechsle-ovim stepenima (skala 0-40 oOe). Pri očitavanju vrednosti linija oka mora biti u nivou površine tečnosti.
Napomena: Indikator vrenja komine je baždaren na temperaturu od 20oC, pa merenje treba da se vrši na toj temperaturi tečnosti. U slučaju odstupanja od ove temperature potebno je izvršiti korekciju na sledeći način:
za svaki 1°C iznad 20°C vrednosti dodaje se 0,2 °Oe
za svaki 1°C iznad 20°C od očitane vrednosti oduzima se 0,2 °Oe
Vrenje komine je završeno ako se vrednosti nalaze u sledećim intervalima:
jabuka 4-12 °Oe
kruška 6-16 °Oe
kruška vilijams 10-16 °Oe
trešnja 12-20 °Oe
šljiva 16-20 °Oe
malina 4-8 °Oe
Održavanje: Nakon upotrebe alkoholometar operite toplom vodom i osušite ga čistom mekom krpom.
Alkoholometar
Uputstvo za upotrebu alkoholometra
Orijentacioni merač alkohola - rakijaš je sprava kojom se određuje zapreminski (u procentima) udeo alkohola u mešavinama alkohola i vode i bistrim alkoholnim destilatima. Pod ovim podrazumevamo alkoholna pića u kojima je udeo šećera mali.
Naime, pošto merač alkohola radi na bazi upoređivanja gustine tečnosti i gustine alkohola, dodatni šećer i druge supstance promeniće gustinu tečnosti, i uticati na tačnost merenja. Zato merač alkohola ne može tačno da izmeri količinu alkohola u likerima i obojenim pićima (viski. konjak itd.)
Merač alkohola pokazuje najtačnije vrednosti pri merenju bistrih rakija (šljivovica, lozovača) i svih drugih mešavina alkohola i vode.
Uputstvo:Vrlo je važno da merač alkohola bude čist. Ostaci osušenog alkohola i šećera na meraču menjaju njegovu težinu i utiču na tačnost merenja. Alkoholmetar i menzuru pre i posle upotrebe treba dobro oprati toplom vodom i osušiti čistom mekom krpom.
Sipajte uzorak destilata (rakije) u menzuru, poklopite otvoreni deo menzure i nekoliko puta je protresite da se tečnost dobro izmeša. Sačekajte da mehurići u tečnosti nestanu. Suv alkoholmetar polako spustite u tečnost držeći ga za uži kraj. Merač mora slobodno da pliva u menzuri (ne sme da dodiruje dno ili zidove posude). Sačekajte da se merač alkohola potpuno umiri (na zidovima merača ne bi smelo biti mehurića vazduha).
Linija oka mora biti u nivou površine tečnosti.
Na papirnoj skali očitajte izmerenu vrednost u zapreminskim procentima alkohola (vol.%) ili gradima.
Alkoholmetar je baždaren na 20ºC. To znači da merenja treba vršiti na toj temperaturi tečnosti. Ukoliko temperatura tečnosti odstupa od 20ºC korekciju očitane vrednosti izvršimo prema tabeli priloženoj u uputstvu ili na sledeći način: za svaki ºC iznad 20ºC od izmerene vrednosti oduzimamo 0,37 vol.% alkohola, dok za svaki ºC ispod 20ºC izmerenoj vrednosti dodajemo 0,37 vol.% alkohola.
Zašto je bitno znati temperaturu merene tečnosti?
Merač alkohola je sprava koja deluje na principu gustine tečnosti. Što je tečnost toplija ona je ređa, pa merač alkohola tone dublje. Hladnije tečnosti su gušće, pa alkoholmetar manje tone.
Temperaturu uzorka destilata možete da izmerite termometrom za merenje temperature tečnosti. Pomoću alkoholmetra sa termometrom možete praktično i tačno da izmerite temperaturu destilata istovremeno sa merenjem njegove >>jačine<<.
Нема коментара:
Постави коментар