петак, 16. октобар 2020.

INDIKATOR VRENJA KOMINE (KLJUKA)

  INDIKATOR VRENJA KOMINE

Indikator vrenja komine je sprava kojom se određuje završetak vrenja voćne komine.

Kako bi započeli pečenje rakije neophodno je da sav šećer u komini prevre u alkohol. Ako šećer nije prevrio dobiće se manje rakije. Naučna ispitivanja su pokazala da trenutak destilacije prevrele voćne komine značajno utiče na kvalitet rakije. Rakije od kasnije destiliranih komine imale su lošiji hemijski sastav i ocenjene su nižim ocenama ukusa od rakija kod kojih je komina destilirana odmah po završetku alkoholnog vrenja.
Da bi se poboljšao kvalitet rakije neophodno pravilno odrediti završetak vrenja voćne komine.

UPUTSTVO ZA UPOTREBU

Pre upotrebe indikator vrenja i menzuru dobro oprati toplom vodom i osušiti čistom mekom krpom.  Vrlo je važno da indikator bude čist jer ostaci osušenog alkohola i šećera utiču na tačnost merenja.

Promešati kominu u posudi, uzeti količinu od 1/2 litra i procediti je da bi se odvojili čvrsti delovi i grube čestice iz tečnosti. Proceđenu tečnost dobro promućkati da se ona oslobodi ugljen-dioksida (Mućkanjem tečnosti se stvara pena i oslobađaju se mehurići gasa).

Tečnost polako uliti u menzuru od 500 ml.

Suv indikator polako spustite u tečnost držeći ga za uži kraj. Indikator mora slobodno da pliva u menzuri, ne sme da dodiruje dno ili zidove. Sačekajte da se tečnost potpuno umiri (na zidovima indikatora ne sme da bude mehurića vazduha).

Na skali očitati vrednost šećera u Oechsle-ovim stepenima (skala 0-40 oOe). Pri očitavanju vrednosti linija oka mora biti u nivou površine tečnosti.

 

 

Napomena: Indikator vrenja komine je baždaren na temperaturu od 20oC, pa merenje treba da se vrši na toj temperaturi tečnosti. U slučaju odstupanja od ove temperature potebno je izvršiti korekciju na sledeći način:

za svaki 1°C iznad 20°C vrednosti dodaje se 0,2 °Oe

za svaki 1°C iznad 20°C od očitane vrednosti oduzima se 0,2 °Oe

Vrenje komine je završeno ako se vrednosti nalaze u sledećim intervalima:

 jabuka                            4-12 °Oe

kruška                           6-16 °Oe

kruška vilijams            10-16 °Oe

trešnja                          12-20 °Oe

šljiva                            16-20 °Oe

malina                              4-8 °Oe

Održavanje:  Nakon upotrebe alkoholometar operite toplom vodom i osušite ga čistom mekom krpom.

 http://www.kazanizarakiju.rs/dodatna-oprema/indikator-vrenja-komine-kljuka

Alkoholometar

 

Uputstvo za upotrebu alkoholometra

Orijentacioni merač alkohola - rakijaš je sprava kojom se određuje zapreminski (u procentima) udeo alkohola u mešavinama alkohola i vode i bistrim alkoholnim  destilatima. Pod ovim podrazumevamo alkoholna pića u kojima je udeo šećera mali.

Naime, pošto merač alkohola radi na bazi upoređivanja gustine tečnosti i gustine alkohola, dodatni šećer i druge supstance promeniće gustinu tečnosti, i uticati na tačnost merenja. Zato merač alkohola ne može tačno da izmeri količinu alkohola u likerima i obojenim pićima (viski. konjak itd.)

Merač alkohola pokazuje najtačnije vrednosti pri merenju bistrih rakija (šljivovica, lozovača) i svih drugih mešavina alkohola i vode.

Uputstvo:

Vrlo je važno da merač alkohola bude čist. Ostaci osušenog alkohola i šećera na meraču menjaju njegovu težinu i utiču na tačnost merenja. Alkoholmetar i menzuru pre i posle upotrebe treba dobro oprati toplom vodom i osušiti čistom mekom krpom.

Sipajte uzorak destilata (rakije) u menzuru, poklopite otvoreni deo menzure i nekoliko puta je protresite da se tečnost dobro izmeša. Sačekajte da mehurići u tečnosti nestanu. Suv alkoholmetar polako spustite u tečnost držeći ga za uži kraj. Merač mora slobodno da pliva u menzuri (ne sme da dodiruje dno ili zidove posude). Sačekajte da se merač alkohola potpuno umiri (na zidovima merača ne bi smelo biti mehurića vazduha).

Linija oka mora biti u nivou površine tečnosti.

Na papirnoj skali očitajte izmerenu vrednost u zapreminskim procentima alkohola (vol.%) ili gradima.

 

 

Alkoholmetar je baždaren na 20ºC. To znači da merenja treba vršiti na toj temperaturi tečnosti. Ukoliko temperatura tečnosti odstupa od 20ºC korekciju očitane vrednosti izvršimo prema tabeli priloženoj u uputstvu ili na sledeći način: za svaki ºC iznad 20ºC od izmerene vrednosti oduzimamo 0,37 vol.% alkohola, dok za svaki ºC ispod 20ºC izmerenoj vrednosti dodajemo 0,37 vol.% alkohola.

Zašto je bitno znati temperaturu merene tečnosti?

Merač alkohola je sprava koja deluje na principu gustine tečnosti. Što je tečnost toplija ona je ređa, pa merač alkohola tone dublje. Hladnije tečnosti su gušće, pa alkoholmetar manje tone.

Temperaturu uzorka destilata možete da izmerite termometrom za merenje temperature tečnosti. Pomoću alkoholmetra sa termometrom možete praktično i tačno da izmerite temperaturu destilata istovremeno sa merenjem njegove >>jačine<<.

 http://www.kazanizarakiju.rs/dodatna-oprema/alkoholometar

Dunja | Sorte za proizvodnju rakije Dunjevače

 

Dunja | Sorte za proizvodnju rakije Dunjevače

Dunja je voće jako bogato kalijumom, natrijumom, gvoždjem, manganom, vitaminom C, pektinom a takodje i raznim organiskim i neorganskim kiselinama značajnim za njenu aromatičnost. Preporučljive sorte dunja namenjene za preradu u rakiju Dunjevaču su Vranjanska, Leskovačka, Šampionka, Trijumf.

Leskovačka dunja (Cydonia oblonga "Leskovac") predstavlja najkvalitetniju sortu dunje na ovim leskovacka dunjaprostorima. Sazreva u oktobru mesecu i daje okruglast plod mase oko 250g  prepoznatljive žute boje. Prepoznaje se po ispučenju kod peteljke ploda. Prodornog je i jako prijatnog mirisa. Meso ploda je čvrsto i sočno. Dobro podnosi skladištenje više meseci.

vranjanska_dunjaVranjanska dunja (Cydonia oblonga "Vranja") je kruškastog oblika zlatno-žute boje. Plodovi su jako krupni, do 600g. Potiče sa iranskih planinskih predela i jako je izdržljiva sorta. Sorta je samooplodiva a koristi se i za oprašivanje Leskovačke dunje.

 

sampionka dunjaŠampionka (Cydonia oblonga "Champion") je američka sorta koja radja krajem oktobra meseca. Plod je kruškolik mase oko 350g. Zlatno žute je boje, aromatična i blago nakisela. Samooplodiva je.

 

Kruška | Sorte za proizvodnju rakija

 

Kruška | Sorte za proizvodnju rakija

Za proizvodnju rakije od krušaka se najčešće upotrebljavaju sorte kao što su Kleržo, Kaludjerka, Boskova Bočica, Junska lepotica ali je najvrednija sorta svakako Vilijamovka.

viljamovka kruskaVilijamovka potiče iz Engleske a ime je dobila prema Ričardu Vilijamu, čoveku koji ih je otkrio. Treba pomenuti da postoje dve sorte i to Vilijamova crvena i Vilijamova žuta i sazrevaju krajem jula do sredine avgusta meseca. Otporna je na štetočine, mraz i obilno radja.

klerzo kruskaKleržo radja početkom septembra i daje duguljast plod srednje debljine. Boja je smedje zelena sa pokrovnom crvenom. Meso je bele boje koje se lako rastvara u ustima. Sočna je  i prijatno slatkog ukusa.

 

junska lepoticaJunska lepotica je stara italijanska sorta koja sazreva krajem juna ili početkom jula. Izduženog je oblika svetlo žute boje sa lepom crvenom prevlakom. Meso ploda je sočno, slatko i aromatično.

 

Boskova bočica je pronadjena 1790. godine u Francuskoj mada po nekima ona vodi poreklo iz Belgije. Sazreva sredinom septembra. Daje krupan plod flašastog oblika težine 180-280 grama i oblino radja. Žućkaste je boje prekrivena rdjastom skramom.

 https://www.sljivovica.net/priprema-voca-za-fermentaciju/kruska.html

Šljiva

 

Šljiva

Zemlja Srbija je oduvek bila poznata po proizvodnji šljive. Podatak da je Srbija  davne 1987. godine izvezla oko 30 000 tona suve šljive u SAD u vrednosti od današnjih 30 miliona dolara govori o velikom ekonomskom potencijalu Srbije od izvoza ovog vrednog proizvoda. U svetu se šljiva danas gaji na oko 2 miliona hektara dok je najveći proizvodjač Kina sa oko milion hektara pod šljivom a najveći prinos ima Slovačka. U Srbiji je na oko 150 000 hektara zasadjeno oko 42 miliona stabala šljive a rod je oko 450 000 tona dok 64% ode na proizvodnju Šljivovice. Za proizvodnju rakija koriste se sorte kao što su  Čačanska rana, Čačanska lepotica, Čačanska rodna, Stenli ali se najkvalitetnija Šljivovica dobija od Požegače i Crvene ranke.

Požegača, poznata i kao Madžarka od koje se dobija najkvalitetnija Šljivovica, na ove prostore je došla iz Male Azije krstaškim ratovima. Cveta sredinom aprila a sazreva krajem avgusta ili prvom polovinom septembra. Samooplodiva je. Plod je duguljast a u trenutku pune zrelosti pokožica postaje modra a boja mezokarpa (mesa) ploda je žuto zelene do zlatno žute boje. Lako se odvaja od koštice, pa se ovakve sorte nazivaju i cepače. Kada meso oko koštice počne da tamni, znači da je nastupila tehnološka zrelost i tada šljive treba brati. Otporna je na niske temperature ali nije na virus šarke koji ju je intenzivno "ubijao" proteklih decenija. Danas je ova veličanstvena sorta postala veoma retka u našoj zemlji, što predstavlja veliku štetu za državu i ljubitelje Šljivovice.

Crvena ranka (Šumadinka, Darosavska) predstavlja najstariju rakijsku sortu kod nas i rasprostranjena je u gotovo svim krajevima naše zemlje. Sazreva prvom polovinom avgusta meseca i daje obilan rod. Plod je sitan, do 15 grama ali je jako aromatičan i od nje se kao i od Požegače može dobiti rakija vrhunskog kvaliteta. Ni ova kvalitetna rakijska sorta nije otporna na šarku.

Čačanska rana je nastala 1961. godine ukrštanjem Wangenheims Fruhzwetsche i Požegače a za sortu je priznata 1975. god. Plod je jajastog oblika ljubičasto-plave boje i dosta krupan, 40-65 grama. Mezokarp je čvrst, sladak i aromatičan.

Čačanska lepotica je takodje nastala ukrštanjem  1961. godine u Čačku, priznata je 1975, a zaštićena 1991. god. Nije samooplodiva pa su joj potrebni oprašivači. Radja redovno i daje obilan rod. Sazreva krajem juna meseca. Plod je tamno plave boje, jajastog je oblika, mase 30-40 grama. Mezokarp je čvrst, aromatičan i slatko kiselkastog ukusa. Cepača je.

Čačanska rodna je nastala je ukrštanjem Stanley i Požegače 1961. godine a za sortu je priznata 1975, a zaštićena 1991. godine. Samooplodiva je. Stiže krajem avgusta meseca i obilno radja. Meso je čvrsto, sočno i aromatično. Koštica se lako odvaja od mesa.

 https://www.sljivovica.net/priprema-voca-za-fermentaciju/sljiva.html

Odležavanje i sazrevanje pića

 

Odležavanje i sazrevanje pića

Tokom procesa odležavanja i sazrevanja svežeg destilata dolazi do niza reakcija koje dovode do formiranja jedinstvene arome voćne rakije koja je kao takva spremna za konzumiranje. Rakije kao što Lozovača, Kajsijevača odležavaju u staklenim sudovima dok Šljivovica, Jabukovača, rakija od breskve sazrevaju u drvenim buradima izradjene od hrasta, duda, oraha, bagrema ili jasena. Izbor drveta daje i odgovarajuću boju samih destilata pa tako hrast daje maslinasto zelenu, orah ćilibarno žutu, dud ćilibarnu, bagrem žutu. Arome koje nastaju najviše zavise od vrste drveta od koga su sudovi izradjeni a najpovoljnije dejstvo na rakiju imaju sudovi napravljeni od hrasta. Prosečni sastav hrastovog drveta je 35% celuloze, 20% hemiceluloze, 22% lignina, 8% tanina a ostatak su etarska ulja, šećeri, steroidi, pigmenti. Ekstrakcija ovih jedinjenja daje odredjene karakteristike piću, celuloza i hemiceluloza daju mekoću, slast, gipkost i boju. Lignin i etanol medjusobnim dejstvom stvaraju aromatične aldehide vanilin i sirginin koji donose jako prijatne arome. Bitno je naglasiti da se bure ne puni do vrha već se ostavlja 5-10% slobodnog prostora za kiseonik koji se rastvara u destilatu pri čemu nastaje slobodni kiseonik koji je inicijator oksido-redukcionih reakcija. Tom prilikom nastaju aromatični aldehidi koji dalje u reakcijama esterifikacije i polimerizacije sa drugim brojnim jedinjenjima dovode do stvaranja završne i zaokružene arome pića. U toku sazrevanja destilata dolazi do gubitka u zapremini pa se to mora uzeti u obzir prilikom razblaživanja destilata ukoliko se on čuva više godina.

Razblaživanje destilata

 

Razblaživanje rakije na željenu jačinu se vrši destilovanom vodom. Bitno je da destilat i destilovana voda imaju iste temperature i da se destilovana voda ubacuje u destilat, nikako obrnuto.

Primer. Imamo 70 litara Šljivovice jačine 65 % vol, dobijene iz srednjeg toka i želimo je razblažiti na 45% vol. Količina vode koja je potrebna za ovo razblaženje se može naći preko tablica ili sledećom formulom:

dest. H2O = V x ( A - B ) / B

V - količina destilata koji se želi razblažiti

A - jačina destilata koji se želi razblažiti

B - željena jačina destilata

iz formule sledi    70 x (65 - 45) / 45  što daje 31.11 litara destilovane vode potrebne za razblaživanje 70 litara destilata jačine 65% vol do željene jačine od 45% vol.

Kontrakcija zapremine nije računata. Ukoliko želite, broj za date vrednosti nadjete iz Platoovih tablica, pomnožite sa potrebnom količinom dest. H2O (ovde 31.11) i podelite sa 100. Ove dve zapremine saberete i dobijete potrebnu količinu dest. H20 računatu sa kontrakcijom

evo i šablon za izračunavanje količine vode samo ubaciš svoje podatke:

 https://www.sljivovica.net/destilacija-pecenje-rakije/razblazivanje-destilata.html